Nacionalni parkovi

Krka_0006

Slapovi Krke

Rijeka Krka jedinstveni je prirodni fenomen u kršu. Nalazi se u središnjoj Dalmaciji, a prostor nizvodno od Miljevaca zaštićen je kao nacionalni park. Park obuhvaća područje kanjona i ušća Krke u more, na kojemu ima više prirodnih fenomena. Među njima posebno se ističu brojni slapovi, prostrano Prokljansko jezero i otočić Visovac s franjevačkim samostanom u kojemu je bogat povijesni arhiv. Rijeka Krka danas ima sedam velikih sedrenih slapišta, koja se najbogatija vodom u proljeće i ljeti. Prvi veliki slap na Krki je Bilušića buk (22,4 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Poseban je upravo po tome što je on jedini slap koji se ne iskorištava za hidroenergiju. Drugi slap je Brljan ili Ćorića buk (15,5 m) koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta. Voda ovoga slapa i voda jezera Bjelobera ili Ćorića jezera se iskorištavaju u hidroelektrani Miljacka. Manojlovac (najviši i najljepši slapovi na Krki) je treći slap koji se nalazi pola kilometra nizvodno od Brljana. Kao i mnogi slapovi, sastoji se od niza sedrenih barijera. Manojlovac je najviše slapište (59,6 m) s glavnim slapom visine 32,2 m. Okolna vegetacija je submediteranska. Voda ovog slapišta također se iskorištava za hidroenergiju u hidroelektrani Miljacka. Preostala 4 slapa su Rošnjak (8,4 m), Miljacka (23,8 m), Roški slap (25,5 m) i najpoznatiji Skradinski buk (45,7 m). Nacionalni park prostire se na 142 kvadratna kilometra, od kojih 25,6 kvadratnih kilometara čini vodena površina.

Kornati

Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 otoka, otočića i hridi. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi. Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km (između Dugog Otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km (između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate – Sitski i Žutski otočni niz; i Donje Kornate – Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz. Najveći otoci Kornat (32,5 km2) i Žut (14,8 km2) čine 70 % ukupne kopnene površine.

kornati-02_retro

Posebnu atrakciju predstavljaju kornatski klifovi, orijentirani uglavnom prema pučinskoj strani arhipelaga.

Dužina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP “Kornati”) ta vrijednost iznosi oko 238 km. Veći dio kornatskog otočja i akvatorija je zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava 1980. godine proglašen nacionalnim parkom.